Pilot studija
Pilot studija
Prikupljanje podataka, analiza i razvoj projekta O2UP srl
CILJ
Za procjenu fizioloških odaziva na visoku koncentraciju dodatnog kisika iz proizvoda UltraOxy u nekoliko vrsta subjekta i tjelesne aktivnosti.
Istraživanje je također imalo za cilj definirati praktična sredstva i metode nadopunjavanja tijekom sportskih aktivnosti.
UVOD
Do danas se malo istraživačkih studija u znanstvenoj literaturi bavilo nadopunom kisika putem prijenosnih uređaja.
U nekim je studijama primijećena poboljšana forma primjenom hiperoksičnog zraka putem maski sa stacionarnim aparatom (Cardinale, 2018.). Nekoliko provedene studije nisu dublje istraživale fiziološki odaziv i metode primjene ove tvari.
Dodatak kisika često se povezuje s kliničkom terapijom neuroloških pacijenata ili pacijenata s respiratornim problemima (White, 2013.).
Sportska izvedba povezana je s poboljšanim rezultatima natjecanja, kao i poboljšanim mogućnostima oporavka u kratkom, srednjem i dugom roku između natjecanja.
Poboljšana forma i kisik često su povezani s fiziološkim promjenama koje se događaju kao rezultat treninga na visini ili zbog metoda koje mijenjaju parcijalni tlak kroz hiperbarične komore (Bailey, 1997.; Wilber, 2004.).
Nasuprot tome, nadoknada kisika putem prijenosnih uređaja mogla bi postati novi metodološki pristup u sportskoj i kliničkoj praksi, posebice s obzirom na najnovija istraživanja provedena pomoću stacionarnih aparata.
Malo je studija dalo smjernice za suplementaciju za vrijeme primjene i broj inhalacija. Neke su studije samo istaknule da fiziološke varijacije ovise o višoj koncentraciji udahnutog O2 ili su pokazale poboljšanja u pogledu obavljene aktivnosti (Heller, 1995.), ili da veće koncentracije tkiva dovode do bržeg oporavka, osobito u povremenim aktivnostima (Nummela, 2002.), iako bez proučavanja kardiorespiratornih i metaboličkih prilagodbi.
Stoga je jedno zanimljivo područje proučavanja istraživanje fizioloških i kardiorespiratornih odaziva, uz definiranje sredstava i metoda za propisivanje učinkovite suplementacije.
MATERIJALI I METODE
Eksperimentalni je protokol razmatrao nekoliko vrsta sportova i njihove povezane modele učinkovitosti. Za istraživanje su odabrane sljedeće sportske aktivnosti: nogomet, izdržljivost (trčanje, vožnja bicikla) i CrossFit.
Subjekti:
Ispitivana populacija sastojala se od muških i ženskih subjekata, svih u dobrom fizičkom stanju na početku (1+ godina treniranja relevantnog sporta), u idealnoj sportskoj formi (3+ treninga tjedno), bez nedavnih ozljeda.
Istraživanje je obuhvatilo 20 sportaša: 6 nogometaša, 6 CrossFittera (3 muškarca i 3 žene) i 8 sportaša izdržljivosti (6 muškaraca i 2 žene).
Prosječna dob bila je 30 ±5 godina. Prosječna visina bila je 177,5 ±7,3 cm, a prosječna težina 75,2 ±8,6 kg.
Postupak:
Svi su ispitanici sudjelovali u dva testa koji su uključivali istu vrstu vježbe i isti postupak u svakom.
Subjekti su proveli test na POČETNOJ VRIJEDNOSTI (T0) s ciljem promatranja njihove fiziološke reakcije na vježbu koja je specifična za njihov sport, bez vanjskih čimbenika koji bi utjecali na njihovu izvedbu.
Subjekti su bili podvrgnuti ponovnom testiranju (Texp), koje je uključivalo dodatnu varijablu, 7 dana nakon T0.
Tijekom drugog testiranja, svakom subjektu u ispitivanoj skupini nasumično je dodijeljen dodatak u dvostruko slijepim uvjetima (ni ispitanici ni istraživači nisu znali vrstu dodatka koji se primjenjuje). Riječ je o inertnom plinu bez mirisa, primijenjenom udisanjem iz prijenosnog spremnika sa 21 % O2 zraka ili udisanjem čistog kisika (UltraOxy).
Protokol dodatka uključivao je 8 udisaja (samo kroz usta, sa zatvorenim nosnicama) prije početka vježbanja i tijekom svih faza oporavka u testnom protokolu.
Sljedeći parametri mjereni su prijenosnim uređajem za metaboličko testiranje Cosmed® K5 tijekom svih kontrolnih i eksperimentalnih testova: VO2 (prijem kisika, ml/kg/min), VE (ventilacija, L/min), RF (respiratorna frekvencija 1/min), RQ (respiratorni kvocijent), HR (otkucaji srca) TAU (kinetika brzog unosa aerobne komponente), LA (laktat u krvi).
Laktat u krvi mjeren je uređajem Arkray® Lactate Pro 2, a ocjena percipiranog napora mjerena je prema ljestvici Borg CR-10 RPE.
Eksperimentalni protokol:
Protokol za nogometne sportaše:
-
(T0)
5 min standardizirani W-UP,
3 × 4 min trčanje intervala s promjenom smjera 25 + 25 m u 10 s uz 20 s REC, 1 min 30 MACRO REC,
laktat u krvi uzet na kraju serije + RPE,
llaktat u krvi 5 minuta nakon završetka testa. -
(Texp)
isto kao T0 ali s 8 × INHALACIJA, prije i tijekom REC pauze.
Protokol za sportaše u izdržljivosti:
-
(T0)
Maksimalni test s rampama za određivanje VO2 max i VT2 anaerobnog praga,
3 × 4 min trčanja/brze vožnje biciklom/snage VT2 anaerobnog praga,
1 min 30 MACRO REC,
laktat u krvi uzet na kraju serije + RPE,
laktat u krvi 5 minuta nakon završetka testa. -
(Texp)
isto kao T0 ali s 8 × INHALACIJA, prije i tijekom REC pauze.
Protokol za sportaše u CrossFit-u:
-
(T0)
3 × 3 min VJEŽBE/1 min 30 s PAUZE od: 20/16 kal. jurišni bicikl 20/16 DB dizanje tegova hang snatch + max ponavljanja vježbe burpees,laktat u krvi uzet na kraju serije + RPE,
laktat u krvi 5 minuta nakon završetka testa. -
(Texp)
isto kao T0 with 8 × INHALACIJA, prije i tijekom REC pauze.
Statistička analiza:
Svi parametri izmjereni u svakoj testnoj sesiji analizirani su u Excelu i JASP-u.
Prikazani su kao prosječna vrijednost, s izračunatim standardnim odstupanjima i svim razlikama između dvije forme utvrđene T-testom.
REZULTATI
U studiji je ocjenjivano ukupno 20 ispitanika.
Svih 20 sudionika provelo je test na POČETNOJ VREDNOSTI (T0), ne primajući dodatke i s istim postupcima vježbanja kao što su korišteni u sljedećem testu obavljenom uz dodatak 21 % O2 udisanjem zraka ili udisanjem čistog kisika (UltraOxy).
Prosječna vrijednost unosa kisika u testovima bila je 40,7 ±5,2 i 46,0 ±6,3 ml/kg/min u dva T0 testa sa POČETNIM VRIJEDNOSTIMA, te 39,4 ±5,1 i 46,2 ±6,0 ml/kg/min u dva Texp testa (AIR and O2; 8 UDISAJA).
Prosječna vrijednost kardiorespiratornih i metaboličkih parametara u testovima sa POČETNIM VRIJEDNOSTIMA (T0), Texp (zrak) i Texp (O2; 8 UDISAJA) prikazana je u donjoj tablici.
Nije pronađena značajna razlika u parametrima između POČETNE VRIJEDNOSTI (T0) i Texp (zrak).
Usporedbom POČETNE VRIJEDNOSTI(T0) i Texp (8 UDISAJA O2), parametri ventilacije RF (respiratorna frekvencija) i TAU (kinetika dišnog sustava) značajno su se razlikovali (oba p < 0.01).
Prosječna ukupna vrijednost za RF bila je 47,3 ±10,1 (T0), a 43,6 ±9,0 u Texp (O2, 8 UDISAJA).
TAU je iznosio 49,8 ±12,8 s (T0) i 42,1 ±12,7 s u Texp (O2, 8 UDISAJA).


RASPRAVA
Cilj ove studije bio je izmjeriti fiziološke reakcije na dodatni kisik iz prijenosnog spremnika UltraOxy u različitim vrstama ispitanika i sportova. Osim toga, studija je imala za cilj utvrditi da li je određeni eksperimentalni protokol koji uključuje primjenu čistog kisika UltraOxy (8 udisaja prije i tijekom vježbanja) učinkovitiji od drugog. Prilagodbe su promatrane u akutnom okruženju (unutar razdoblja vježbanja) tijekom različitih oblika tjelesne aktivnosti.
Važno je spomenuti da se dodatni kisik inhalacijom ne nalazi na popisu zabranjenih metoda.
Neke tvrtke trenutno ulažu u ovo područje, unatoč nedostatku opsežne literature o toj temi i činjenici da su se tek nedavno pojavili dokazi kako dodaci kisika visoke koncentracije mogu poboljšati fizičku učinkovitost.
Nedavne studije analizirale su fiziološke prilagodbe u smislu promjena u laktatu u krvi, SpO2 i HR nakon dodavanja hiperoksigeniranog zraka. Pored toga često se istražuju i ocjena percipiranog napora (RPE) i kognitivne sposobnosti.
Neke su studije procijenile odazive nakon vježbanja u smislu oksidativnog i upalnog stresa. Većina studija pruža dokaze, iako bez dubinskog istraživanja kardiorespiratorne komponente.
Ova pilot studija prva je koja mjeri kardiorespiratorne odazive na davanje kisika za disanje inhalacijom.
U akutnom okruženju, moguće je primijetiti da su kinetika unosa respiratornog sustava i respiratorna frekvencija u ispitivanih subjekata značajno niže u testovima Texp (O2;UDISAJA) nego u POČETNOJ VRIJEDNOSTI T0.
Općenito govoreći, tijelo dinamički regulira frekvenciju disanja kako bi održalo ravnotežu između unosa kisika i eliminacije ugljičnog dioksida, čime se osigurava ispravno funkcioniranje tijela.
Znamo da ova regulacija reagira na živčane ili kemijske podražaje.
Regulacija se primarno odvija putem živčanog sustava, ovisno o zahtjevima organizma u pogledu unosa kisika i izbacivanja ugljičnog dioksida.
Respiratorni centar, smješten u moždanom deblu, ima ključnu ulogu u tom procesu.
Nekoliko čimbenika utječe na reguliranje frekvencije disanja:
-
Razine ugljičnog dioksida (CO2):
glavni poticaj za disanje je povećanje razine CO2 u krvi. Kada se CO2 poveća, tjelesni kemijski receptori šalju signale respiratornom centru da poveća frekvenciju disanja kako bi se višak CO2 mogao izbaciti. -
Razine kisika (O2):
glavni podražaj je povećani CO2, međutim razine kisika u krvi također mogu utjecati na disanje. Točnije, niske razine kisika mogu stimulirati disanje. -
pH krvi::
promjene u pH krvi, uglavnom uzrokovane prisutnošću CO2, mogu utjecati na disanje. Tijelo nastoji održati acidobaznu ravnotežu i u skladu s tim regulira disanje. -
Tjelesna aktivnost i metabolizam:
vježbanje i metabolizam utječu na stvaranje CO2 u tijelu. Na primjer, frekvencija disanja se povećava tijekom fizičke aktivnosti kako bi se zadovoljile potrebe za kisikom i izbacivanje CO2 proizvedenog tijekom metabolizma.
-
Živčani podražaji:
neki živčani podražaji, uključujući stres i tjeskobu, mogu utjecati na frekvenciju disanja putem autonomnog živčanog sustava.
Hipoteza u ovoj studiji je da kada je testni uvjet uključivao udisanje zraka s hiperkoncentriranim kisikom (O2) u dovoljnim količinama i brzinama protoka (8 UDISAJA), unos je kisika bio dovoljan za modulaciju kontrole perifernog živčanog sustava (povezano s kemijskom komponentom) respiratornog odaziva.
Uistinu, RF (respiratorna frekvencija) bila je značajno niža (P < 0.01) na POČETNOJ VRIJEDNOSTI T0s 47,3 ±10,1 (T0) nego kod Texp (O2; 8 UDISAJA) s 43.6 ± 9.0.
Važno je napomenuti da je samo test sa 8 UDISAJA doveo do minimalnog unosa hiperoksigeniranog zraka koji je bio dovoljan za modificiranje živčano posredovanih respiratornih odaziva, budući da su ova brzina protoka i količina (približno 30–40 sekundi udisaja) vjerojatno dovoljno učinkovite.
Broj udisaja u skladu je s drugim studijama koje su izvijestile o poboljšanju učinka korištenjem sličnih metoda (8 udisaja/30–45 s).
Ovaj adaptivni odaziv na smanjenje udisaja u minuti također je bio povezan s prisutnošću TAU, bržom i značajno drugačijom kinetikom odaziva VO2 još uvijek u eksperimentalnoj skupini nego u kontrolnoj (POČETNA VRIJEDNOST 49,8 ±12,8 s (T0) 42,1 ±12,7 s u testu Texp (8 UDISAJA O2); p < 0.01).
TAU (vremenska konstanta) za unos kisika parametar je koji se koristi za opisivanje dinamičkog odaziva sustava na unos kisika za promjene ulaznih parametara ili podražaje.
Matematički to predstavlja vrijeme koje je potrebno da tjelesni unos kisika dosegne 63,2 % ukupne varijacije kao odgovor na smetnju, što je u našoj studiji povezano s dodatkom zraka koji sadrži hiperkoncentrirani kisik.
Na TAU utječe nekoliko čimbenika, uključujući genetiku, dob, razinu treniranosti, zdravlje subjekta i specifičnost vježbe koju izvodi.
Predložene su dvije suprotne hipoteze u vezi s kontrolnim mehanizmom kinetike VO2 kinetics.
Jedna je da je stopa porasta VO2 na početku vježbe ograničena sposobnošću isporuke kisika aktivnom mišiću.
Druga je hipoteza da sposobnost korištenja kisika u vježbi mišića djeluje kao ograničavajući faktor na brzinu povećanja VO2.
O tim se hipotezama još uvijek raspravlja. U sportskom i zdravstvenom području sigurno se pokazalo da niži i brži TAU mogu biti povezani s boljom učinkovitošću (Dupont, 2005; Dupont, 2010), manjim kisikovim dugom (EPOC) i, iznad svega, bržim oporavkom zahvaljujući ubrzanom adaptivnom odazivu (Xu, 1999).
Primjeri TAU kod nekih testiranih subjekata:


ZAKLJUČCI
U praktičnom smislu, iako je ova studija provedena na ograničenoj veličini uzorka (n = 20), pokazuje da je dodatak hiperoksigeniranog zraka iz UltraOxy prijenosnog spremnika samo u testu sa 8 UDISAJA, uz minimalno vrijeme primjene od 30–45 sekundi, doveo do nižih respiratornih frekvencija kod testiranih ispitanika, što je vjerojatno dovelo do manjeg rada respiratornih mišića, a time i manjeg umora (Mador, 1991).
Uz poboljšanu sposobnost dišnog sustava za djelovanje, u smislu djelotvornosti i učinkovitosti za mišićnu mehaniku, primijećeni su i brži VO2 TAU.
Ova druga prilagodba u akutnom okruženju teoretski bi brže pokrenula odazive metaboličkog oporavka na perifernoj i staničnoj razini, kao što je već primijećeno u sličnim studijama o kinetici kardiorespiratornog sustava (Healy, 2003).
Zaključno, proizvod UltraOxy pokazao se učinkovitim u poboljšanju odaziva mehaničkog respiratornog uzorka (RF), bez mijenjanja kardiorespiratornih parametara poput VO2max ili HR kod kontroliranih subjekata.
Nadalje, dodatak s jasno definiranim vremenima primjene (> 30 sekundi) proizveo bi akutne promjene u kinetici unosa aerobnog sustava, ograničavajući početni kisikov dug i dovodeći do bržeg kapaciteta za djelovanje te posljedično oporavka od vrste isprekidanih.
REFERENCE
Wyton, Lee (2018). Do portable recreational oxygen supplements share the same physiological benefits as otherforms of hyperoxic environments during moderate intensity cycling? Sveučilište Chichester, Odsjek za sport i tjelovježbu.
CYR KIRK, Shannon; BILLAUT, François. Hyperoxia improves repeated sprint ability and the associated training loadin athletes. Frontiers in Sports and Active Living, 2022, 4: 817280
White, J., Dawson, B., Landers, G., Croft, K., & Peeling, P. (2013). Effect of supplemental oxygen on post exerciseinflammatory response and oxidative stress. European Journal of Applied Physiology, 113(4), 1059–1067.
MAEDA, Takafumi; YASUKOUCHI, Akira. Blood lactate disappearance during breathing hyperoxic gas after exercisein two different physical fitness groups on the workload fixed at 70% VO2max. Applied Human Science, 1997,16.6: 249 255.
CARDINALE, Daniele A.; EKBLOM, Björn. Hyperoxia for performance and training. Journal of sports sciences, 2018,36.13: 1515 1522.
Heller J. Diagnostika anaerobniho vykonua kapacity pomoci all out testu. Tel. vých. sport. mlád. 1995; 61:35 40
BAILEY, Damian M.; DAVIES, Bruce. Physiological implications of altitude training for endurance performance atsea level: a review. British jo urnal of sports medicine , 1997, 31.3: 183 190.
Castillo RL, Salinas Y, Ramos D. Efectos biológicos de la exposición a distintas concentraciones de oxígeno: desde lahipoxia hipobárica al oxígeno hiperbárico [Biological effects due to exposure to different concentrations of oxygenfrom hypo to hyperoxemia]. Rev Med Chil. 2022 Oct;150(10):1351 1360. Spanish. doi: 10.4067/S003498872022001001351. PMID: 37358094.
WILBER, Randall L., et al. Effect of FIO2 on oxidative stress during interval training at moderate alti tude. Medicineand science in sports and exercise , 2004, 36.11: 1888 1894.
MADOR, Jeffery. Respiratory muscle fatigue and breathing pattern. Ches t , 1991, 100.5: 1430 1435
HEALY, Rhiannon D., et al. Relationship between VO2peak, VO2 Recovery Kinetics, and Muscle Function in OlderAdults. Gerontolog y, 2023, 69.11: 1278 1283
DUPONT, Grégory, et al. Relationship between oxygen uptake kinetics and performance in repeated runningsprints. European journal of applied physiolog y , 2005, 95.1: 27 34
DUPONT, Gr egory, et al. Faster oxygen uptake kinetics during recovery is related to better repeated sprintingability. European Journal of Applied Physiolog y , 2010, 110: 627 634
XU, Fan; RHODES, Edward C. Oxygen uptake kinetics during exercise. Sports medicine , 1999, 27: 313 327.
SUCHÝ, J.; HELLER, J.; BUNC, V. THE EFFECT OF INHALING CONCENTRATED OXYGEN ON PERFORMANCE DURINGREPEATED ANAEROBIC EXERCISE. Biology of Sport, 2010, 27.3
Heller J. Diagnostika anaerobniho vykonua kapacity pomoci all out testu. Tel. vých. sport. mlád. 1995;61:35 40.
Nummela A., Hamalainen I., Rusko H. Effect of hyperoxia on metabolic response and recovery in intermittentexercise. Scand. J. Med. Sci. Sports. 2002;12:309 315